Komplikovani tajming detetovog prvog smartfona

Osam, jedanaest ili trinaest godina? Zašto naučnici ne mogu da se pronađu „pravi uzrast“ kada deci treba dati smartfone?

Što ranije deca dobiju smartfone, to će se gore odraziti na njihovo psihičko zdravlje kada odrastu. Smartfoni bi trebalo da sačekaju do srednje škole.

Istraživanje organizacije Sapien Labs otkrilo je vezu između varijacija u psihičkom zdravlju i starosnog doba kada je osoba dobila svoj prvi smartfon. Preporuka da se sačeka sa davanjem smartfona detetu dok ne krene u srednju školu, međutim, opet se pokazala kao kontroverzna jer, kao što mnogi roditelji znaju, potrebno je dugo vremena da se to dočeka. Deca često osećaju pritisak vršnjaka u ranom uzrastu i često postoji potreba roditelja da budu u kontaktu sa svojom decom.

Još jedna anketa je pokazala da oko 30% svih osmogodišnjaka i devetogodišnjaka imaju sopstvene smartfone. Ta anketa je takođe pokazala da se tokom zadnjih šest godina povećao broj predtinejdžera i tinejdžera sa sopstvenim smartfonima. Da li onda postoji „bezbedni“ ili „pravi“ uzrast za dobijanje smartfona? Teško je oceniti jer ako uporedite decu od 8 do 15 godina, ona su vrlo različita.

Ne postoji utvrđeni uzrast, zasnovan na dokazima, koji je bezbedan za svako dete. Zavisi od pojedinca i njegove porodice u kojoj su odrasli, kao i od vrste medija koji se konzumiraju u tom domaćinstvu. Smartfon sam po sebi nije opasan, već način na koji se koristi – a to uključuje konzumiranje društvenih medija.

Zaista se svodi na to koji su razlozi za davanje telefona detetu i da li on dolazi na mesto nečega što je zdravije za dete? Telefon za nekoga može biti samo jedan mini kompjuter, ali za nekog drugog izloženost određenim stvarima na telefonu može biti štetna jer može da remeti neke druge stvari i vrednosti koje želimo da promovišemo, kao što je biti dobar u školi i biti odgovorno dete, imati društvene interakcije u pravom životu sa pravim ljudima.

Postoji dosta indikatora da društvene mreže takođe mogu da predstavljaju ozbiljan rizik za psihičko zdravlje dece i adolescenata. Procenjuje se da 95% mladih između 13 i 17 godina koristi neke društvene mreže, kao i 40% dece između 8 i 12 godina. Period između 10. i 19 godine je ključan za razvoj mozga, kada su ponašanja vezana za preduzimanje rizika na vrhuncu, a to je takođe i vreme kada se formiraju samopoštovanje i identitet.

Povezani naslovi

Napišite komentar:

Unesite svoj komentar!
Unesite svoje ime ovde

Možda Vas interesuje

Kirin nudi slani ukus električne kašike

Japanska kompanija Kirin Holdings, poznata po svom pivu i napicima, predstavila je svoju novu elektronsku kašiku...

Lenovo ThinkBook laptop ima ekran koji...

Lenovo je napravio najnoviji ThinkBook laptop za zahtevne korisnike koji žele maksimalan ekran u prenosivoj formi....

Galaxy S25 serija – Samsung Galaxy...

Galaxy S25 serija predstavlja niz inovacija koje donose naprednu veštačku inteligenciju, superiorne performanse i poboljšane kamere,...

TEST: Samsung Galaxy S25 Ultra –...

Samsungova Galaxy S25 serija je lansirana, a na vrhu te piramide pametnih telefona nalazimo Galaxy S25...

Garmin Instinct 3 – Instiktivno pobednički...

Garmin Instinct 3 se kreće sličnim pravcem kao i prethodnik, sa izborom zanimljivih boja, različitih veličina...

Upoznajte nove članove Samsung porodice i...

Uvođenjem višemodalnih AI agenata, Galaxy S25 serija prvi je korak u Samsung viziji promene načina na...

Samsung Galaxy S25 serija postavlja standard...

Samsung Electronics Co., Ltd. predstavio je modele Galaxy S25 Ultra, Galaxy S25+ i Galaxy S25 i...

Otkrijte univerzum iz nove perspektive uz...

Iako je relativno nov na našem tržištu, TECNO je globalno prepoznat i uspešno posluje na više...

Traka za glavu dizajnirana da vam...

Elemind bi vam se mogao dopasti ako često putujete i imate problema sa promenom vremenskih zona,...

Od pionira do lidera na tržištu

Poslednjih pet godina predstavljaju izuzetno značajan period za industriju pametnih telefona, a Huawei je zauzeo centralno mesto,...
Što ranije deca dobiju smartfone, to će se gore odraziti na njihovo psihičko zdravlje kada odrastu. Smartfoni bi trebalo da sačekaju do srednje škole. Istraživanje organizacije Sapien Labs otkrilo je vezu između varijacija u psihičkom zdravlju i starosnog doba kada je osoba dobila svoj prvi smartfon. Preporuka da se sačeka sa davanjem smartfona detetu dok ne krene u srednju školu, međutim, opet se pokazala kao kontroverzna jer, kao što mnogi roditelji znaju, potrebno je dugo vremena da se to dočeka. Deca često osećaju pritisak vršnjaka u ranom uzrastu i često postoji potreba roditelja da budu u kontaktu sa svojom decom. Još jedna anketa je pokazala da oko 30% svih osmogodišnjaka i devetogodišnjaka imaju sopstvene smartfone. Ta anketa je takođe pokazala da se tokom zadnjih šest godina povećao broj predtinejdžera i tinejdžera sa sopstvenim smartfonima. Da li onda postoji „bezbedni“ ili „pravi“ uzrast za dobijanje smartfona? Teško je oceniti jer ako uporedite decu od 8 do 15 godina, ona su vrlo različita. Ne postoji utvrđeni uzrast, zasnovan na dokazima, koji je bezbedan za svako dete. Zavisi od pojedinca i njegove porodice u kojoj su odrasli, kao i od vrste medija koji se konzumiraju u tom domaćinstvu. Smartfon sam po sebi nije opasan, već način na koji se koristi – a to uključuje konzumiranje društvenih medija. Zaista se svodi na to koji su razlozi za davanje telefona detetu i da li on dolazi na mesto nečega što je zdravije za dete? Telefon za nekoga može biti samo jedan mini kompjuter, ali za nekog drugog izloženost određenim stvarima na telefonu može biti štetna jer može da remeti neke druge stvari i vrednosti koje želimo da promovišemo, kao što je biti dobar u školi i biti odgovorno dete, imati društvene interakcije u pravom životu sa pravim ljudima. Postoji dosta indikatora da društvene mreže takođe mogu da predstavljaju ozbiljan rizik za psihičko zdravlje dece i adolescenata. Procenjuje se da 95% mladih između 13 i 17 godina koristi neke društvene mreže, kao i 40% dece između 8 i 12 godina. Period između 10. i 19 godine je ključan za razvoj mozga, kada su ponašanja vezana za preduzimanje rizika na vrhuncu, a to je takođe i vreme kada se formiraju samopoštovanje i identitet.