Muzičari u formi veštačke inteligencije predstavljaju rastući trend. Šta to znači za muzičku industriju?

Najaktivniji muzičari uspevaju da izbace jedan, možda dva studijska albuma godišnje. Reperi mogu ponekad da izbace tri ili četiri miks trake za to vreme.

Međutim, Auxuman planira da izbaci novi ceo album, sa gostujućim rastućim zvezdama kao što su Yona, Mony, Gemni, Hexe i Zoya, svakog meseca.
Kako? Uz pomoć veštačke inteligencije naravno.

Pre nego što odemo predaleko, ne brinite, niste beznadežno rastavljeni od današnje pop muzike. Yona, Mony, Gemini i ostatak ekipe nisu pravi muzičari.

Makar nisu u smislu da možete da ih upoznate i rukujete se sa njima.

Oni su svi plod veštačke inteligencije, i svi imaju svoj karakter i muzički žanr, i stvorila ih je kompanija Auxuman – startap koji se bavi veštačkom inteligencijom sa sedištem u Londonu.

Kompanija Auxuman, koja se po sopstvenim rečima posvetila „izgradnji sledeće generacije virtuelnih zabavljača“, izbacila je debitantski album 27. septembra.

Ubuduće obećavaju da će izbaciti po jedan album kreiran od strane veštačke inteligencije svakog meseca, i podeliće ga na YouTubeu, Soundcloudu i drugim striming platformama. Zaboravite na Video killed the radio star, da li bi veštačka inteligencija mogla (nadajmo se ne i bukvalno) da ubije muzičare od krvi i mesa?

Povezani naslovi

Napišite komentar:

Unesite svoj komentar!
Unesite svoje ime ovde

Možda Vas interesuje

Nova era mobilnih mreža stiže u...

Huawei Technologies je u okviru evropske turneje i u Srbiji predstavio inovacije i rešenja koja koriste...

Da li je istina da sedenje...

Miopija znači da možete jasno videti stvari koje su blizu, ali imate problema sa vidom predmeta...

TECNO pomera granice AI fotografije

Na godišnjem događaju Future Lens 2024, inovativni tehnološki brend TECNO predstavio je tri najnovija tehnološka dostignuća:...

INTUIT DOME: izgrađen za navijače i...

Los Anđeles je predstavio svoje najnovije sportsko čudo – Arenu u Inglevudu, koja će biti korišćena...

Bluetooth 6.0 je zvanično lansiran

Postoji velika verovatnoća da se oslanjate na Bluetooth više nego što mislite, čak i ako možda...

Primena AI rešenja u Srbiji je...

Aleksandar Marinković, direktor kompanije ASEE u Srbiji, istakao je na konferenciji Innovate with Data da je...

Otkrivamo kako moderni radni prostori unapređuju...

Danas zaposleni žele više od onoga što nude tradicionalne kancelarije. Zastareli, jednolični prostori u kojima je...

Milisav u razmišljanju: ChatGPT dobija ozbiljnu...

Novi o1 model, sada dostupan u ChatGPT-u, sada 'razmišlja' pre nego što odgovori – i počinje...

Šest nivoa autonomnog rada

U narednoj deceniji, šest nivoa autonomnog rada će prvo unapređivati kapacitete, a zatim potpuno zameniti zadatke,...

Veštačka inteligencija ne može biti svesna...

Sećate se HAL 9000, Dejvida iz filma Prometej i svih onih zabavnih, zlih inteligentnih robota i...
Najaktivniji muzičari uspevaju da izbace jedan, možda dva studijska albuma godišnje. Reperi mogu ponekad da izbace tri ili četiri miks trake za to vreme. Međutim, Auxuman planira da izbaci novi ceo album, sa gostujućim rastućim zvezdama kao što su Yona, Mony, Gemni, Hexe i Zoya, svakog meseca. Kako? Uz pomoć veštačke inteligencije naravno. Pre nego što odemo predaleko, ne brinite, niste beznadežno rastavljeni od današnje pop muzike. Yona, Mony, Gemini i ostatak ekipe nisu pravi muzičari. Makar nisu u smislu da možete da ih upoznate i rukujete se sa njima. Oni su svi plod veštačke inteligencije, i svi imaju svoj karakter i muzički žanr, i stvorila ih je kompanija Auxuman – startap koji se bavi veštačkom inteligencijom sa sedištem u Londonu. Kompanija Auxuman, koja se po sopstvenim rečima posvetila „izgradnji sledeće generacije virtuelnih zabavljača“, izbacila je debitantski album 27. septembra. Ubuduće obećavaju da će izbaciti po jedan album kreiran od strane veštačke inteligencije svakog meseca, i podeliće ga na YouTubeu, Soundcloudu i drugim striming platformama. Zaboravite na Video killed the radio star, da li bi veštačka inteligencija mogla (nadajmo se ne i bukvalno) da ubije muzičare od krvi i mesa? Mašine koje prave muziku „Muziku stvara nekoliko programa koji kreiraju reči, melodije i digitalne vokale“, kaže za magazin Digital Trends osnivač Eš Kuš (Ash Koosh), britansko-iranski muzički producent. „U srcu pesama koje imaju liriku, tekst se kreira koristeći modele koji su usavršeni čitajući novinske članke, poeme i konverzacije na temu onoga o čemu se radi u pesmi. Yona i njeni prijatelji iz kompanije Auxuman su, na neki način, odraz ljudskog života na internetu. Ekspresija u svakoj od pesama dolazi iz priča koje smo mi ispričali, ideja koje smo imali, i mišljenja koje smo podelili.“ Ovo je definitivno interesantna ideja – i pritom je apsolutno savršena za 2019. godinu. Prvi album možete preslušati na Soundcloudu na ovom linku. Iako je većinom elektronska muzika, žanrovi koji su obuhvaćeni idu od prijatnijih melodičnih ambijentalnih zvukova u pesmi „One“ koju izvodi Yona, do malo tvrđih zvukova pesme „Try Me“ koju izvodi Hexe. Ali zašto uopšte praviti muziku uz pomoć veštačke inteligencije? Što bi rekli zagovornici veštačke inteligencije, prava komercijalna vrednost veštačke inteligencije leži u automatizaciji poslova koji su suviše dosadni, prljavi ili opasni za ljude. Nemamo manjak ljudi koji žele da budu profesionalni muzičari, zašto bismo se onda fokusirali na to da automatizujemo ovaj poziv? „Uvek postoji [nedostatak ljudi] koji bi mogli da stvore nove žanrove”, kaže Kuš. „Zbog finansijske prirode koju pravljenje muzike ima za ljude, mi smo po prirodi pokorni pred formama koje su uspešne. Mi verujemo da mašine [mogu] da pomešaju i spoje razne forme i stilove [a u tom procesu] i pronađu neki novi uzbudljiv zvuk.” To je svakako prilično velik cilj (koji, makar na osnovu prvog izbačenog albuma, nije dostignut). Međutim, Kuš je možda na dobrom tragu. Kreativna veštačka inteligencija je već korišćena kako bi se formulisale i testirale nove hipoteze vezane lekove i kako bi se dizajnirale nove komponente za satelite. U doba usko specijalizovanih internet industrija, zašto ne bismo mogli da koristimo veštačku inteligenciju za stvaranje novih muzičkih žanrova? Žanr kao što je alt-horrorcore salsa možda nikada neće okupiti kritičnu masu slušalaca da bi bio komercialno isplativ. Ali ako bi mašina mogla jeftino da proizvodi muziku, koja bi se potom distribuirala maloj posvećenoj publici koja je spremna da to plati, onda bi to moglo da postane novi vid muzičke prodaje. Da li je kompanija Auxuman stvarno kreativna? Kad god se pojavi priča slična ovoj, prvo pitanje koje ljudi postavljaju je „ok, ali da li je to prava kreativnost?“ To je teško pitanje, a odgovor je i da i ne. Problem kod kreativnosti je taj što je kreativnost teško definisati. Postoji veoma malo parametara koji određuju da li je nešto kreativno i, ako jeste, koliko je kreativno. Prošle godine je slika koju je napravila veštačka inteligencija prodata u aukcijskoj kući Christie za 432.500 dolara. To je bilo daleko više i od procenjene prodajne cene i od iznosa koji će većina umetnika ikada dobiti za svoju sliku tokom celog svog života. Da li stoga možemo da pretpostavimo da je veštačka inteligencija jedan od najostvarenijih umetnika na svetu? Verovatno ne, isto onoliko koliko zaljubljenici u film često hvale umetničku vrednost underground indie filma dok umanjuju rad producenata kao što je Majkl Bej (Michael Bay) koji zarađuje daleko više para u bioskopima.